Facebook

Web stranica  koju je tadasnji student psihologije i informatike na Harvardu Mark Zuckerberg sa prijateljima osnovao 2004 godine i  koja trenutno ima 800 miliona aktivnih korisnika. Facebook je za kratko vrijeme posao internetski fenomen i naj veca socijalna internetska mreza.

Ja licno nikada nisam bila korisnik Facebooka, niti to planiram.Ne kazem da nema  pozitivnih strana ali  meni se ne svida ideja da ljudi mogu vidjeti sta ja volim, sta ne volim, s kim se druzim, koga znam, gdje sam, itd... Dosta lujdi mi kaze "pa ti mozes staviti onoliko informacija koliko hoces, i prihvatiti pozive od ljudih s kojim zelis biti u kontaktu". Ali ja ne mislim samo na "prijatelje" na facebooku vec na sam facebook i ostale kompanije koje na neki nacin koriste podatke miliona ljudi. To je barem moj stav prema facebooku.

Danas sam slucajno naletila na zanimljivi dokumentrani film BBC-ja pod nazivom "Mark Zuckerberg:Inside Facebook" kojise moze pogledati ovdje. Ovaj film po meni vrlo objektivno ispituje ovaj fenomen, i pita "Dali Mark Zuckenberg moze sacuvati privatne podatke korisnika kada vodi Facebook kao biznis?".

Leonardo Da Vinci

Leonardo Da Vinci koji je zivio izmedu 1452 i 1519 je Italianski renesansni slikar, skulptor, matematicar, muzicar, arhitekta, naucnik, inzinjer, pronalazac, anatomist, botanicar cija genija, neugasiva znatozelja i kreativnost najbolje opisjue renesansni ideal humanizma i univerzalnog covijeka. Da Vinci se smatra jedan od najboljih slikara svih vremena, a sigurno njegovo najpoznatije djelo je "Mona Liza" koja je postala ikona modernog doba.

Od 9 Novembra 2011 do 5 Februara 2012 godine u Londonu u National Gallery  otvorena je vrlo vazna izlozba pod imenom "Leonardo Da Vinci: Painter at The Court of Milan" (Leonardo Da Vinci: Slikar na Milanskom Dvoru) na kojoj se izlaze njegovih cak sedam slika (uljnih) od ukupno sacuvanih cetrnaest i koje se po prvi put nalaze zajedno na jednom mjestu. Slike sa izlozbe se inace nalaze u razlictim zemljama, na primjer neke su dosle iz Francuske iz Louvre Muzeja, neke iz Vatikana, neke iz privatnih kolekcija, iz British Muzeja... i jos sa dosta razlicitih mjesta.

Karte za izlozbu su vec davno rasprodate tako da ako ste bez karte jedini nacin da je obidete je ujutro rano stati u red i uzeti u obzir cekanje najmanje 3 sata, bas kao sto sam ja jutros uradila. Ujutro u 7.30 sam bila ispred muzeja a vec je ispred mene bilo 92 ljudi (jeste od dosade sam izbrojala), do 10.00 sati iza mene ih je sigurno bilo barem jos 300, i svi smo sa srtpljenjem na zimi cekali da vidimo ovu historijsku izlozbu. U 10.30 konacno sam bila u muzeju i magija je pocela. Guzva je tako velika da ispred svake slike je red koji tece mic po mic ali moram reci da je sve ovo cekanje vrijedilo.

Izlozba je raspodjeljena u sedam prostorija i u sedam tema :

1. The Musician in Milan: A Quiet Revolution (Muzicar u Milanu: Tiha Revolucija)
2. Beauty and Love : Leonardo's Portraits of Women (Ljepota i Ljubav: Leonardovi Porteti Zena)
3. Body and Solul : Saint Jerome in Penitence (Tijelo i Dusa : Kajanje Svetog Jeromea)
4. Painting The Divin : The Virgin of The Rocks (Slikanje Bozanstvenog : Djevica Na Stijenama)
5. The Madonna Litta : Leonardo and His Companions (Madonna Litta : Leonardo i Njegovi Pratioci)
6. The Miracle of Talent : Leonardo and The French (Cudo Talenta : Leonardo i Frncuzi)
7. Character and Emotion : The Last Supper (Karakter i Emocije : Zadnja Vecera)


Svaka prostorija i tema ima jednu ili dvije glavne slike, nacrte koji su uradeni za pripremu te slike ili koji imaju slicnosti i veze sa tom temom i slikom plus radove Leonardovih ucenika.

The Musician - Muzicar (oko 1486-7)

The Lady With Ermine (Dama s Lasicom) (oko 1489-90)

Saint Jerome (oko 1488-90)

Djevica Na Stijenama -prva verzija (1483-oko1485), Louvre

Djevica Na Stijenama-druga verzija (1491/2-9 i 1506-8), The National Gallery

Christ As Salvator Mundi ( oko poslje 1499)

The Madonna Litta (oko 1941-5)

Ovo su slike koje su izlozene na ovoj izlozbi u Nacionalnoj Galeriji u Londonu. Pored zanimljivosti i divote sto je sve ove slike moguce vidjeti na jednom mjestu, zanimljivo je vidjeti i dvije verzije "Djevice Na Stijenama" u istoj prostoriji, jedna preko puta druge. To cak vjreovatno ni sam Leonardo nije dozivio, a ovo je jedinstve prilika u kojoj se ocigledno moze vidjeti razlika izmedu dvije slike i promjena koja je dosla sa vremenom u Leonardovoj umjetnosti.

Posto sam odusvljena, i svjeze napunjena dozivljajem ove izlozbe, pisem o ovim slikama koje sam danas imala priliku da uzivo vidim ali svakako trebam spomenuti i Lonardova ostala poznata djela : Mona Lisa, Posljednja Vecera i The Vitruvian Man (Vitruvijanski Covijek).

"Mona Lisa",  portret od ulja na topolovom drvetu dimenzija 77cm x 53 cm,, raden izmedu 1503-1519 godine je portret Lise Del Giocondo koji se nalazi u Louvre Muzeju. Mona Lisa se smatra naj poznatija i prepoznatija slika na svijetu. Pored raznih spekulacija i prica, Avangardna umjetnost kao Dadaizam i Surealizam su doprinjeli slavi  sa modifikacijama i karikaturisanjem ove klasicne slike.

Marcel Duchamp vodeci umjetnik provokativnog Dada pokreta koji odbacuje sve tradicionalne vrijednosti dodao je brkove i bradicu Leonardovoj slici (1919).

Surealni slikar Salvador Dali je napravio svoj licni portret kao Mona Lisa (1954).

"Posljendja Vecera" je Leonardov mural (slika radena na zidu) koji se nalazi u Milanu, i koji je raden za Leonardovog zastitinika Duka Ludovico Sforzu. Slika prikazuje Isusa i dvanaest Apostola kada Isus izjavljuje da ce ga jedan od njih izdati. Na slici Juda sjedi na desnoj strani Isusa i u desnoj ruci drzi kesu sa zlatnicima. Prema nekim piscima osoba koja sjedi na desnoj strani Isusa nije Apostol Jovan kao sto to potvrduje tradicijonalna ikonografija i historicari umjetnosti vec da je to Marija Magdalena. Ova teorija je bila glavna tema americkog pisca Dan Brown-a u romanu The Da Vinci Code (Da vincijev Kod) (2003).

"Posljenjda Vecera" se nalazi na zidu crkve Santa Maria delle Grazie u Milanu u Italiji (1492-7/8).


Leonardo Da Vinci koji je uvijek bio u potrazi za  mjerama, proporcijama idealnog covijeka, na ovom crtezu prikazuje dvije figure covijeka koje se preklapaju i koje se istovremeno nalaze  u krugu u kvadratu. Na crtezu se nalaze i biljeske koje su osnovane na dijelu arhitekte Vitruviusa, koji u tom dijelu pise da su osnovni principi proporcije klasicne arhitekture osnovani na proporcijama covjeka. Ovaj crtez se naziva i Zakonom Proporcija.

The Vitruvian Man (Vitruvijanski covjek), 1487.


Leonardo Da Vinci, svestrani umjetnik i naucnik koji u razlicitim oblastima ima vrlo vazna dijela je prvi Italijanski slikar koji je koristio uljne boje, pokusao je dizajnirati masinu za letenje, proucivao anatomiju covijeka, pokusavao rijesiti kvadraduturu kruga. Ja sam samo pisala o slikama ali to je samo jedan dio njegovih radova i kreacija.

Opet se vracam na izlozbu u Nacijonalnoj Galeriji i moram  spomenuti jos  dva crtez koji su mi  stvarno ostavili uticaj :" A man tricked by gypsies", studija pet karaktera radena perom i tintom na papiru. Ovaj crtez prikazuje pet grotesk figura, covijeka okreuzenog sa cetiri cigana. Leonardo koji je bio fasciniran perfektom ljepotom, isto tako je bio fasciniran sa perfektnom ruznocom, i na izlozbi je bilo jos nekoliko skica sa grotesk fugurama.

A ovaj crtez prikazuje Leonardovu ideju da vid ima veliku vaznost u radnji mozga. U sredini mozga vide se tri sobice vezane za oko. Prema Leonardu prva sobica skuplja informacije, srednja sobica obraduje informacije i tu se nlazi dusa cobjeka, a treca sadrzi sjecanja.

The venricles of the brain and layers of the scalp (oko 1490-4)

Unutar zgrade je zabrenjeno slikanje pa evo jos dvije slicice van muzeja :

Orhideja

Vrsta biljke koja ima vise od 20000 vrsta, i koja raste po citavoj zemaljskoj kugli osim u pustinjama i artickim podrucjima. Najveca raznovrsnost orhideja i koncentracija se nalazi na Himalajama u Nepalu.

Volim cvijece u kuci ali ne previse, jedna saksija cvijeca sa cvijetom ili buket u vazni je dovoljan za mene. Kako sam u Maju dobila ovu divnu orhideju od prijatelja ne treba mi nista vise.

Odusevljena sam kako je lako odrzavati ovu biljku i kako cesto daje cvijet. Dobila sam je u Maju ove godine, rascvjetanu svakako. Cvijece je trajalo do pocetka Septembra i onda je opalo. Evo prije nekolko dana opet se rascvejtala.

Kod mene stoji na stolu u dnevnom boravku ispred prozora tako da stalno ima dosta svijetlosti. Zaljevam je sedmicno jednom. Kada smo bili na odmoru mjesec dana zalila sam je dosta kada sam posla, i cak i to je super izdrzala.

Cimet

Cimet je zacin koji se dobiva od  kore istoimenog drveta i koji se koristi u slatkim i slanim jelima. Ovaj zacin potice iz Jugoistocne Azije, posebno se uzgaja u Sri Lanci, Indiji, Bangldesu, Javi, Sumatri i Vietnamu.Cimet se na Engleskom zove cinnamon, na francuskom canelle, na Turksom tarcin.

Za cimet se zna od antickih vremena, u Egipat se uvozio vec 2000. prije nase ere,  a cimet se nekoliko puta spominje i u jevrejskoj svetoj knizi Tanakh. Za Mediteranski svijet ovaj zacin je bio misterija do 16. stoljeca. Cimet je dolazio preko Egipta, preko luke u  Aleksandriji, a trgovci su htjeli da drze monopoliju nad trgovinom ovog zacina i nisu otkrivali izvor tako je nastalo mnogo prica o izvoru ovog mirisljivog zacina. Prema jednoj prici cimet je dolazio iz Saudijske Arabije, gdje su Cinnamon Ptice kupile cimet iz nepoznatih krajeva da bi pravile svoja gnjezda, a prema drugoj prici cimet je pokupljen u mreze  na izvoru Nil rijeke, na ivici svijeta. U starim vremenima cimet je toliko bio vrijedan da se smatrao kao dobar poklon za monarhe, cak i za bogove.

Danas se cimet najcesce koristi u slatkim jelima, u pripemi pica, likera ali na nekim podrucjima se koristi u pripremi slanih jela kao pileca, janjeca jela i dolme.

Evo jedan divan recept slanog jela iz Turkse kuhinje u kojem se koristi cimet. Ovo je dolma bez mesa, pravi se vecinom ljeti i jede kao hladno predjelo. Ja sam se odusevila ovim jelom a posebno aromom koju cimet daje. Nadam se da ce se i vama svidjeti.

Zeytinyagli Biber Dolmasi

Materijal :

- 1 kg. malih zelenih paprika

-2 case rize

- 2 paradajza

- 2 manje glavice luka ili 1 velika

- 1 velika kasika sitnih grozdica

- 1 velika kasika pinjola (pine nut)

- 1 buket svijeze nane (mente)

- 3 buketa zelenog luka

- pola buketa majdonoza

- mala kasicia cimeta

- papra

- sok od pola limuna

- soli

- pola case maslinovog ulja

-vrele vode

Priprema :

Paprike operite, ocistite unutrasnjos paprika i stavite na stranu.

Na maslinovom ulju poprzite luk i pinjole, dok pinjoli ne dobiju zlatno zutu boju. Zatim opranu i procijedenu rizu dotajte na to. Sve to mijesajte na laganoj vatri a kada se zrna rize razdvoje onda dotajte nasjeckani zeleni luk, grozdice, cimet, sol, papar, sok od limuna. Sve to mijesajte dok ne povuce vodu.

Onda stavite na stranu da se ta smijesa ohladi. U ohaldenu smijesu dodajte sitno nasjeckanu nanu i majdonoz. Sve to promjesajte i paprike punite sa tom smijesom. Ostavite malo praznine na svakoj paprici, i na kraju svaku poklopite komadicom paradajza. Pune paprike slozite uspravno u serpu u jednom redu, zalite vrelom vodom tako da voda dode do pola paprike. Kuhajte na srednjoj vatri dok riza ne omeksa. Izvadite u posudu za serviranje, ukrasite limunom i majdonozom.